Jeste li se ikad našle u situaciji kad vam je bilo teško donijeti neku odluku? Koliko god promišljale, kao da nikako niste mogle sagledati sve činjenice i okolnosti, a bilo je jako važno donijeti najbolju moguću odluku. Posebno ako o tome što ćete smisliti ovisi puno drugih stvari i ljudi. To je, kladila bih se, bila neka jako odgovorna odluka za donijeti, zar ne?
Opisana situacija uobičajena je za skoro sve živuće ljude. I sama sam se ponekad našla u situaciji kad mi je trebalo malo vremena za pronalazak rješenja. No, po prirodi nisam “tip” kojem treba puno. Kao da mi je prirodno slušati intuiciju, meni ona priča jasno i glasno. Uostalom, srećom, imam i znanstvenu podlogu koja mi “drži leđa”, a znanost kaže da je odluka donesena na temelju intuicije otprilike podjednako uspješna kao i ona donesena na temelju dubokog promišljanja.
Je li vam to teško zamisliti? Zašto je to tako? Pa zato što su plan kojeg stvaramo, a onda i trud kojeg ulažemo u provedbu odluke puno važniji za njen uspjeh od samog promišljanja. No, nije svima ovako lako. Postoje ljudi koji su navikli promišljati, to im je čak i urođeno, naslijeđeno, a imali su prilike to vidjeti i od svojih roditelja dok su odrastali. Nije posebno velik problem ako volite uzeti vrijeme i promisliti o stvarima prije nego donesete neku odluku, problem nastaje ako u tome pretjerujete pa promišljanje preraste u nešto puno gore, a zove se ruminacija.
Ruminacija je proces u kojem opetovano razmišljamo o stvarima koje nas muče, čine izvor naših problema u životu ili nas jednostavno brinu. To nije produktivan proces jer na temelju ruminacije mi ne poduzimamo ništa – samo “vrtimo u prazno” negativne misli o nekome ili nečemu. Te misli imaju utjecaj na naše emocije, a posljedično i na naše zdravlje kao i na ponašanje i postupke. Duboko promišljanje postaje samo sebi svrha, bez poziva na akciju. Također, dok promišljamo o jednome te istome, malo nam ostaje prostora za ostale umne aktivnosti, zar ne?
Istraživanja pokazuju kako mlade djevojke više ruminiraju od mladića, a te nas razlike prate sve do mladih i srednjih odraslih godina. Nakon toga, razlike se polako tope ali se putem istopila i naša početna prednost jer se baš u tim godinama mi po prvi puta nađemo u situaciji da se trebamo izboriti za sebe, izgraditi samopouzdanje ali i pronaći prve poslove. Djevojke i mlade žene osjetljivije su (u prosjeku!) od mladih muškaraca i mladića, one više promišljaju o međuljudskim odnosima, o stresovima vezanima za iste ali i više brinu o budućnosti. Sigurno da nam to ne daje dobru odskočnu dasku za naše socijalne i poslovne poduhvate, a možda nas zato dečki “šiju” u startu? Ne znam, znanost nije tako precizna u objašnjavanju ali dopustite mi da promišljam 😉
Ruminacija je dobra podloga za razvoj raznih nepovoljnih stanja kada pričamo o našem mentalnom zdravlju, pa tako kažu da je ruminacija jedan od faktora koji pogoduju nastanku depresivnih stanja (pa čak i depresije), nervoze (anksioznosti) ili problema sa spavanjem. Ruminacija je opsesivna, duboka, negativna i repetitivna. Ne zvuči dobro? Nikako. No, ne treba se bojati ruminacije kao neke opake bolesti, ipak se radi o stilu razmišljanja kojeg, kao i svaku drugu naviku, ipak možemo ublažiti pa čak i mijenjati. Važno je znati kako.
Ruminacija je povezana sa stilom razmišljanja. Za početak budući da je naše razmišljanje u velikom dijelu neosviješteno, pokušajte “uloviti” vaše misli i sami ih sebi razjasniti. Odredite 5 vremenskih točaka u svakom danu, namjestite podsjetnike ili alarme i pripremite olovku i papir. Kad alarm zazvoni obratite pažnju na vaše misli i zapišite ih. Također, odredite s čim su povezane: s prošlim, sadašnjim ili budućim događajima? Nakon dva tjedna ovih zapisa imat ćete bolji uvid u to kako zvuče vaše misli i s čim su povezane, a samim tim, moći ćete bolje zaključiti koliko su vam korisne.
Sljedeći put kad imate neki problem spriječite neproduktivnu ruminaciju tako da pokušate strukturirano pristupiti rješavanju problema. Procedura je sljedeća:
- čim jasnije definirajte problem
- zapišite što jest, a što nije unutar vaše kontrole
- zapišite što vam intuicija kaže da je najbolje rješenje
- zapišite 5 alternativnih rješenja
- odaberite jedno
- napravite plan rješenja problema po koracima
- dajte sve od sebe
Budući da ruminacija u sebi ima jaku potrebu za odgovornom pristupanju rješenju problema, pokušajte ovu strategiju s manje “ozbiljnim” dvojbama, a onda ju kroz neko vrijeme isprobajte i na ozbiljnijim problemima.
Pokušajte primiriti svoje misli tako da uvedete vježbe usredotočene svjesnosti ili mindfulnessa. Studije od nedavno dokazuju da se vježbanjem ove vrste mozak funkcionalno mijenja te da postajemo sve više u kontroli odabira s kojim mislima ćemo se baviti, a s kojima ne. To znači da, sljedeći put kad budete imali jaku potrebu za promišljanjem, moći ćete donijeti razumniju odluku od toga i usmjeriti se na pronalazak rješenja nastalog problema.
Ako smanjimo ruminaciju činimo dobru stvar za vlastito mentalno zdravlje, odmičemo se od konstantnog obnavljanja negativnih misli ali i krivnje koja s tim dolazi. Također, postat ćemo produktivniji oko pronalaska mogućih rješenja problema, ako vam to nije dovoljno, znajte da ćete sa smanjenjem neproduktivnijih obrazaca promišljanja povećati one produktivne, kao i osjećaj mira u životu.
Za mirniju i usredotočeniju 2024. želim vam da sad na miru sjednete i minimalno razmislite o svemu što ste upravo pročitale.
Vaša Ana